tnews.co.nz - ‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A









Search Preview

‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A

tnews.co.nz
Written by Setita Millar | 9th September, 2017 | 7:05pm Kuo fakaha ‘ehe fakamaau’anga kelekele ‘a Tongaa ‘ihe ‘aho ‘uluaki ‘o Sepitema nii ‘ae ola ‘oe hopo na’e tuku telinga kiai ‘ae Tonga kotoa ka koe hopo ‘ihe va ‘oe Talatalaakii koe Siasi Tokaikolo ‘Ia Kalaisi Internat...
.co.nz > tnews.co.nz

SEO audit: Content analysis

Language Error! No language localisation is found.
Title ‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A
Text / HTML ratio 49 %
Frame Excellent! The website does not use iFrame solutions.
Flash Excellent! The website does not have any flash contents.
Keywords cloud ‘ae koe ne na’e ‘o pe ‘ehe ‘oe kihe ke ‘oku ha ‘e pea moe ai Siasi ia kau ngaahi
Keywords consistency
Keyword Content Title Description Headings
‘ae 128
koe 62
ne 60
na’e 55
‘o 54
pe 47
Headings
H1 H2 H3 H4 H5 H6
1 0 8 0 0 0
Images We found 15 images on this web page.

SEO Keywords (Single)

Keyword Occurrence Density
‘ae 128 6.40 %
koe 62 3.10 %
ne 60 3.00 %
na’e 55 2.75 %
‘o 54 2.70 %
pe 47 2.35 %
‘ehe 42 2.10 %
‘oe 41 2.05 %
kihe 38 1.90 %
ke 37 1.85 %
‘oku 36 1.80 %
ha 32 1.60 %
‘e 32 1.60 %
pea 31 1.55 %
moe 31 1.55 %
ai 30 1.50 %
Siasi 29 1.45 %
ia 29 1.45 %
kau 28 1.40 %
ngaahi 28 1.40 %

SEO Keywords (Two Word)

Keyword Occurrence Density
mei he 15 0.75 %
ai ‘ae 14 0.70 %
na’a ne 13 0.65 %
‘o Kolomotu’a 12 0.60 %
‘ae Siasi 11 0.55 %
‘ae ngaahi 10 0.50 %
kiai ‘ae 8 0.40 %
na’e ‘ikai 8 0.40 %
ne pehe 8 0.40 %
Siasi Tokaikoloo 8 0.40 %
pe ia 7 0.35 %
‘ikai ke 7 0.35 %
‘oe Siasi 7 0.35 %
‘oku nau 7 0.35 %
‘ehe kau 7 0.35 %
‘ae kau 7 0.35 %
Pehe ‘ehe 7 0.35 %
Siasi Tokaikolo 7 0.35 %
pea moe 6 0.30 %
Senituli Koloi 6 0.30 %

SEO Keywords (Three Word)

Keyword Occurrence Density Possible Spam
na’a ne pehe 6 0.30 % No
mei he Tokaikoloo 4 0.20 % No
kau memipa ‘o 4 0.20 % No
hoko koe taki 4 0.20 % No
‘ikai ke ‘iai 4 0.20 % No
mei he ngaahi 4 0.20 % No
‘oe Siasi Tokaikoloo 4 0.20 % No
ha’ane kaunga pe 4 0.20 % No
Siasi ‘o Kolomotu’a 3 0.15 % No
‘ae kau Faka’iloaa 3 0.15 % No
Koe ngaahi me’a 3 0.15 % No
FO’OU ‘A KOLOMOTU’A 3 0.15 % No
MO’UI FO’OU ‘A 3 0.15 % No
FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU 3 0.15 % No
‘ikai ha’ane kaunga 3 0.15 % No
MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI 3 0.15 % No
fakalao ‘ae koloa 3 0.15 % No
KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA 3 0.15 % No
‘AE KOLOAA MA’AE 3 0.15 % No
Dr Liufau Saulala 3 0.15 % No

SEO Keywords (Four Word)

Keyword Occurrence Density Possible Spam
FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE 3 0.15 % No
‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA 3 0.15 % No
FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE 3 0.15 % No
‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA 3 0.15 % No
KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI 3 0.15 % No
MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU 3 0.15 % No
FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A 3 0.15 % No
MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A 3 0.15 % No
‘ae kau memipa ‘o 3 0.15 % No
‘oe kakai ne nau 3 0.15 % No
kau memipa ‘o Kolomotu’a 3 0.15 % No
na’e ‘ikai ke ‘iai 3 0.15 % No
ha’ane kaunga pe felave’i 3 0.15 % No
tali lelei ‘ae kole 2 0.10 % No
Na’e fakamatala fuakava foki 2 0.10 % No
4 ‘aia koe Feohi’anga 2 0.10 % No
kau Faka’iloaa ‘o pehe 2 0.10 % No
‘ae kau Faka’iloaa ‘o 2 0.10 % No
kihe Siasi ‘o Kolomotu’a 2 0.10 % No
fika 4 ‘aia koe 2 0.10 % No

Internal links in - tnews.co.nz

LATEST
Latest News
Video
Video
TNEWS
TNEWS
TNEWS FOCUS
TNEWS FOCUS
Pacific Viewpoint
Pacific Viewpoint
Politics
Politics
Prime Minister
Prime Minister
Politicians
Politicians
Press Releases
Press Releases
Religion
Religion
Catholic
Catholic
Fe’ohianga Mou’ifoou ‘Ia Kalaisi
Fe’ohianga Mou’ifoou ‘Ia Kalaisi
Free Weslyan
Free Weslyan
Konifelensi
Konifelensi
Mamonga
Mamonga
Metotisi
Metotisi
Penitekosi
Penitekosi
Siasi Tonga Hou’eiki
Siasi Tonga Hou’eiki
Siasi Tonga Tau’ataina
Siasi Tonga Tau’ataina
Tokaikolo
Tokaikolo
Sport
Sport
Athletics
Athletics
Bodybuilding
Bodybuilding
Boxing
Boxing
Martial Arts
Martial Arts
Netball
Netball
Rugby
Rugby
Rugby League
Rugby League
Soccer
Soccer
Tennis
Tennis
Triathlon
Triathlon
ROYALS
ROYALS & NOBILITY
King
King
Royal Family
Royal Family
Nobles
Nobles
Events
Events
Achievements
Achievements
Community
Community
Deaths
Deaths
Graduations
Graduations
Public Notices
Public Notices
Weddings
Weddings
Contact
Contact Us
‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A
‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A
Claims of Unfair Treatment at Flight Check In
Claims of Unfair Treatment at Flight Check In
Typhoid outbreak in Auckland – 10 people in hospital and a Church member dies of typhoid following Auckland outbreak
Typhoid outbreak in Auckland – 10 people in hospital and a Church member dies of typhoid following Auckland outbreak
Kei ikuna pe ‘ae Tokaikolo hili ange ‘ae hopo tangi moe Feohi’anga Mo’uifo’ou ‘Ia Kalaisi
Kei ikuna pe ‘ae Tokaikolo hili ange ‘ae hopo tangi moe Feohi’anga Mo’uifo’ou ‘Ia Kalaisi
TNEWS – Rare Insight into Tongan Royal Funerals
TNEWS – Rare Insight into Tongan Royal Funerals
NEW MINISTERIAL POSITIONS GRANTED BY HIS MAJESTY UPON THE NOMINATION OF THE PM Hon. ‘AKILISI POHIVA
NEW MINISTERIAL POSITIONS GRANTED BY HIS MAJESTY UPON THE NOMINATION OF THE PM Hon. ‘AKILISI POHIVA
Rare Historical Events In Tonga
Rare Historical Events In Tonga
Koe ha e ‘uhinga kuo Tukuhifo ‘a ‘Aisake Eke mei he Minisita Pa’angaa?
Koe ha e ‘uhinga kuo Tukuhifo ‘a ‘Aisake Eke mei he Minisita Pa’angaa?
Legal battles between Tokaikolo Ia Kalaisi Church and Mo’uifo’ou Ia Kalaisi Fellowship Continues
Legal battles between Tokaikolo Ia Kalaisi Church and Mo’uifo’ou Ia Kalaisi Fellowship Continues
PM Says Promises Can’t Be Fulfilled In First Term And Hints At Running For 2nd Term
PM Says Promises Can’t Be Fulfilled In First Term And Hints At Running For 2nd Term
Chief Officer in Tonga’s Education Department Sets Some Light On Raw Marks
Chief Officer in Tonga’s Education Department Sets Some Light On Raw Marks
I Want To Make a Difference – Mosa Mafile’o
I Want To Make a Difference – Mosa Mafile’o
Mr Malupo Breaks Silence Regarding Immigration Scam As Lawyer Asks For Forgiveness
Mr Malupo Breaks Silence Regarding Immigration Scam As Lawyer Asks For Forgiveness
Tupou College Celebrates 150th Anniversary Milestone
Tupou College Celebrates 150th Anniversary Milestone
TONGA WILL BENEFIT FROM CEDAW BUT PEOPLE TO DECIDE – PM
TONGA WILL BENEFIT FROM CEDAW BUT PEOPLE TO DECIDE – PM
TONGA’S CORONATION EXPENSES JUST OVER 2 MILLION DOLLARS
TONGA’S CORONATION EXPENSES JUST OVER 2 MILLION DOLLARS
TONGA’S PSA SECRETARY GENERAL – MELE ‘AMANAKI CLARIFIES MISCONCEPTIONS ABOUT CEDAW
TONGA’S PSA SECRETARY GENERAL – MELE ‘AMANAKI CLARIFIES MISCONCEPTIONS ABOUT CEDAW
Government Vows To Develop Tonga’s Economy – Redeveloping Roads, Boats and Airways
Government Vows To Develop Tonga’s Economy – Redeveloping Roads, Boats and Airways
Lawyer Nalesoni Tupou Provides Legal Answers To CEDAW Queries
Lawyer Nalesoni Tupou Provides Legal Answers To CEDAW Queries
CORONATION DATE & PROGRAM RELEASED – WHAT TO EXPECT
CORONATION DATE & PROGRAM RELEASED – WHAT TO EXPECT
PM ‘Akilisi Pohiva not distraught by recent fire that gutted his house in Tonga
PM ‘Akilisi Pohiva not distraught by recent fire that gutted his house in Tonga
KEITH TALKS ABOUT CARDIAC REHABILITATION
KEITH TALKS ABOUT CARDIAC REHABILITATION
GMANA EASTER PROMOTION WINNERS!
GMANA EASTER PROMOTION WINNERS!
Please Support Our Sponsors
Please Support Our Sponsors
GMANA July Promotion!!
GMANA July Promotion!!
Parkinson & Bouskill Headstones
Parkinson & Bouskill Headstones
Alfa Freight Services Ltd
Alfa Freight Services Ltd
Princess Of Flowers Marketing Strategy Sabotaged
Princess Of Flowers Marketing Strategy Sabotaged
Tongans are running out of patience at the way the Parliament handles PM’s reply to VONC Complaints
Tongans are running out of patience at the way the Parliament handles PM’s reply to VONC Complaints
‘IKAI FIE TUKU KITU’A KOMISIONA POLISI FAKAMATALA PAASIPOOTI
‘IKAI FIE TUKU KITU’A KOMISIONA POLISI FAKAMATALA PAASIPOOTI
Government of Tonga sent Letter of Condolences to the Government and People of New Zealand following earthquakes
Government of Tonga sent Letter of Condolences to the Government and People of New Zealand following earthquakes
A TONGAN (WILLIAM FINAU) TO THE KNIGHTS
A TONGAN (WILLIAM FINAU) TO THE KNIGHTS
Tongan Born New Zealander Wins Second Professional Bout
Tongan Born New Zealander Wins Second Professional Bout
Brisbane raises $22,236.90 for Tongan Olympian Brisbane, Australia
Brisbane raises $22,236.90 for Tongan Olympian Brisbane, Australia
Fepaki Pacquiao mo Mayweather ‘i he fuhu lahi taha ‘o e Senitulí
Fepaki Pacquiao mo Mayweather ‘i he fuhu lahi taha ‘o e Senitulí
Over 1.2million New Zealanders vote to retain the current Flag
Over 1.2million New Zealanders vote to retain the current Flag
Tonga Defeated By Georgia 17 to 10
Tonga Defeated By Georgia 17 to 10
TONGA BOSS TELLS PLAYERS ‘GET REAL’
TONGA BOSS TELLS PLAYERS ‘GET REAL’
Nili Latu to Join Newcastle Falcons Ranks
Nili Latu to Join Newcastle Falcons Ranks
Tongan Thor makes his debut
Tongan Thor makes his debut
Dramatic Pictures Emerge As local’s Explore Tonga’s New Island
Dramatic Pictures Emerge As local’s Explore Tonga’s New Island
New Circulating Coins For The Kingdom Of Tonga
New Circulating Coins For The Kingdom Of Tonga

Tnews.co.nz Spined HTML


‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A Navigate Home LATEST Video TNEWS TNEWS FOCUS Pacific Viewpoint Politics Prime Minister Politicians Press Releases Religion Catholic Fe’ohianga Mou’ifoou ‘Ia Kalaisi Free Weslyan Konifelensi Mamonga Metotisi Penitekosi Siasi Tonga Hou’eiki Siasi Tonga Tau’ataina Tokaikolo Sport Athletics Bodybuilding Boxing Martial Arts Netball Rugby Rugby League Soccer Tennis Triathlon ROYALS King Royal Family Nobles Events Achievements Community Deaths Graduations Public Notices Weddings Contact You are at:Home»Events»Community»‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A ‘ULUNGIA E TOKAIKOLO - FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A ‘ULUNGIA E TOKAIKOLO – FOAKI ‘EHE FAKAMAAU ‘AE KOLOAA MA’AE FEOHI’ANGA MO’UI FO’OU ‘A KOLOMOTU’A 0 By admin on Sep 9, 2017 Community, Fe'ohianga Mou'ifoou 'Ia Kalaisi, Latest News, Law, Religion, Tokaikolo, Tonga Written by Setita Millar | 9th September, 2017 | 7:05pm Kuo fakaha ‘ehe fakamaau’anga kelekele ‘a Tongaa ‘ihe ‘aho ‘uluaki ‘o Sepitema nii ‘ae ola ‘oe hopo na’e tuku telinga kiai ‘ae Tonga kotoa ka koe hopo ‘ihe va ‘oe Talatalaakii koe Siasi Tokaikolo ‘Ia Kalaisi International pea moe kau faka’iloa ‘e toko 4 ‘aia koe Faka’iloa fika ‘uluakii ko Pohiva Tu’i’onetoa, Faka’iloa fika ua ko Kava Fa’oliu, Faka’iloa fika 3 koe Sione Havili Maile pea faka’iloa fika 4 ko Mo’uifo’ou ‘ia Kalaisi Fellowship, pea ke ma’u ‘ehe faka’iloa fika 4 ‘aia koe Feohi’anga Mo’uifo’ouu ‘Ia Kalaisii ‘ae lisi kelekele, falelotu mo hono naunau pea pehe foki kihe ongo ‘api nofo’anga ua ‘aia ‘oku tu’u ‘ihe tafa’aki fakahihifo ‘oe hala Vuna, ‘i Halaano, Kolomotu’a.   Koe hopo foki ko’enii koe hoko atu pe ia ‘ahono ‘eke’i fakalao ‘ehe Siasi Tokaikoloo ‘a ‘enau totonu kenau ma’u fakalao ‘ae koloa kelekele, falelotu moe ongo ‘api nofo’anga ‘e ua ‘aia ‘oku tu’u ‘i Halaano, Kolomotu’a pea na’e kei ngaue’aki ‘ehe Feohi’anga Mo’uifo’ou. Koe hopo natula tatau pe foki ‘eni moe hopo koia he ta’u ‘e ua kuo ‘osii ‘ihono ‘eke’i fakalao ‘ehe Siasi Tokaikoloo ‘ae koloa kelekele falelotu moe ‘apinofo’anga ‘oku tu’u ‘i Ha’ateiho pea ne ikuna kafakafa ai ‘ae Tokaikolo. Ka koe ha nai e ngaahi makatu’unga ne ikuna ai ‘ae Feohi’anga Mo’uifo’ou ‘ia Kalaisii ‘ihe hopo ko’eni: ‘O fakatatau kihe lau ‘ae Fakamaauu – Fakamaau Scott, na’a ne pehe na’e fakatefito pe ‘ene faitu’utu’unii mei he ngaahi mo’oni’i me’a ne fakamo’oni’i pepa ne tuku ‘ihono ‘ao pea kau ai moe ngaahi mo’oni’i me’a lalahi ko’eni: ‘Uluaki: Ko hono fehu’ia ko hai na’a ne fili ‘ae Palesitenii – Liufau Saulala ke ne hoko koe taki ‘oe Siasi Tokaikolo he hiliange ‘ae pekia ‘ae Founder – Late Rev. Senituli Koloi. Ua: Koe ngaahi mo’oni’i me’a fakatokateline ne tukuaki’i kuo hiki ‘ae Tokaikoloo mei he tefito’i tokateline na’e lalanga’aki ‘ae Siasi ‘ehe Founder. Tolu: Koe tokolahi taha ‘oe kakai ne nau tanaki pa’anga mo langa ‘a Kolomotu’aa koe kakai pe ia ‘oku nau nofo pe kinautolu ‘i Kolomotua. Fa: Koe ngaahi me’a fakapa’anga ‘ae Siasi ne tukuaki’i koe aka tefito ia ‘oe mavahe ‘ae kakai mei he Tokaikolo. Nima: Ko hai leva ‘oku totonu ke ne ma’u fakalao ‘ae koloa ‘i Kolomotu’a. Koe hopo malie ‘eni he ‘oku hangee kiate au na’e ‘alu ‘ae hopoo ‘o kamata mei kamata’anga. Koe founga koia na’e hoko hake ai ‘a Dr. Liufau Saulala ‘o ne hoko koe taki ‘oe Siasi Tokaikoloo, hiliange ‘ae pekia ‘a Late Senituli Koloi koe Founder ia ‘oe Siasi mo Lavengamalie. Ne ha foki ‘ihe tohi tu’utu’uni ‘ae fakamaauu na’e ikai fili ‘eha taha ‘a Liufau kene taki ‘ae Feohi’anga Tokaikolo ‘Ia Kalaisi ‘aia ‘oku ‘iloa ‘ihe ‘aho ni koe Siasi Tokaikolo ‘ia Kalaisi. Pehe ‘ehe kau Faka’iloa, koe anga pe ‘ae mahalo’i ‘e Liufau koe loto ia ‘o Senituli Koloii kene tongi e tupee pe hoko koe taki ‘o Tokaikolo. Ne fakamo’oni mai foki kiai ‘a e ki’i tohi na’e fa’u ‘e Sangstar Saulala kihe hisitolia ‘oe Siasi Tokaikolo mo Lavengamalie, ‘aia na’a ne pehe ai koe liliu koia ‘oe takii hili e pekia ‘a Faifekau Senituli Koloii na’e makehe, he na’e ‘ikai muimui he founga anga maheni. Na’e ‘ikai ha fili, pea na’e ‘ikai ha kau kanititeiti ‘e fili mai ke fai mei ai ha fili ‘oe takii. Ne hoko atu ‘a Sangstar ‘o ne pehe, koe ‘Otua koee na’a ne fakaha kia Senituli Koloi ke fokotu’u ‘ae Feohi’anga Tokaikolo, koe ‘Otua tatau pe ia na’a ne fakaha ke taki ‘a Toketa Saulala. ‘Ihe tu’unga koiaa ne hoko ai ‘ae ngaahi mapakipaki ‘ihe Tokaikolo. Pehe ‘ehe kau Faka’iloaa koe mapaki ‘uluakii koe hoa ‘o Faifekau Koloi moe ni’ihi kehe, he na’a nau ta’efiemalie kihe foungaa ‘aia na’a nau pehe ne fili pe ‘e Liufau ‘a Liufau kene hoko koe taki. Na’a nau pehe, koe fakamahamahalo ‘eni ‘a Liufau ka na’e ‘ikai ke ‘iai ha lea pehe ia ‘a Senituli Koloi. Ne ‘iai nai ha kaunga ‘ae ‘isiu ko’enii kihe ‘eke kelekele na’e faii pe ‘ikai? Koe tali kiaii “’IO” ‘ihe uhinga ko’eni. Na’e ‘iai e feinga ‘e kau faka’iloaa ke fakamo’oni’i ‘ae tu’unga pule fakaaoao ‘ae Takii kihe ngaahi me’a kotoa pe ‘ae Siasi, ‘o ‘ikai ke ne toe tali ha le’o ‘oha taha. ‘Ihe’ene ‘uhinga pehee ne pule tokotaha ai pe ‘ae takii kihe fakalele ‘oe siasi, ngaue’aki ‘oe pa’anga ‘ae siasii moe ngaahi ‘elia kehe pe ne kau ‘ihono ‘ohake ‘ihe fakamaau’anga. Koe ngaahi me’a fakatokateline: Na’e lahi ‘ae nofo ‘ae ongo fa’ahii ‘o fakafekiki’i pe ko hai ‘oku kei nofo he tokateline totonu ‘oe kosipeli na’e fatu mo lalanga ‘aki ‘ehe founder ‘oe Siasi Tokaikoloo Senituli Koloi ‘ae Siasi. Pehe ‘ehe fa’ahi ‘ae kau Faka’iloaa kuo hiki ‘ae Siasi Tokaikoloo ‘o nofo ‘enau falalaa ‘ihe tanaki pa’anga, pisinisi, fua kavenga lalahi.  ‘Iha tali kiai ‘ae Palesiteni, na’a ne pehe, na’e ‘ikai kene faka’ataa ha langa, tanaki pa’anga pe kaipola pe koha toe fua kavenga ‘ihe ‘uluaki ta’u ‘e 5, ka na’e ‘uhinga ‘ene fakahoko ‘ae ngaahi ngaue ko’eni, koe’uhi, ke tokoni kihe fakalele ‘oe akoo moe Siasi. Na’e hoko atu foki ‘ae Palesitenii ‘o pehe koe fakamole lahi taha ‘ae Siasii ‘oku ‘ave ia kihe ‘apiako ko Lavengamalie. ‘Aia ‘oku nau tali ai ‘ae ngaahi me’a’ofa pa’anga mei muli pea moe pa’anga ma’u mei he ngaahi feinga pa’anga hangee koe pasaa ‘ae akoo ‘I Lavengamalie. Na’e a’u mai foki ‘ae fakafekikii kihe uho ‘oe tui fakakalisitiane ‘oe pehe ‘ehe kau Faka’iloaa kuo hiki ‘ae Tokaikolo mei he tui totonu ‘aia koe tui na’a ako’i‘aki kinautolu ‘ehe ‘e Senituli Koloi, ko hotau fakamo’uii kuo pau ke taliui ‘ae tokotaha fakafo’ituitui ka ne nau pehe ne kehe ‘aupito ia mei he mo’oni na’e malanga’i ‘ehe Palesitenii koe mo’ui ta’engataa pe koe ma’u hotau fakamo’uii ‘oku fai fakafamili ia ‘o ‘ikai fakafo’ituitui ‘o hangee nai ko Noa. Pehe ‘ehe kau faka’iloa, neongo ‘oku pehe koe fale ‘o Noaa ka ‘oku fa’u ‘aki ‘ae fale ‘o Noaa ‘ae fakafo’ituitui , pea ‘e kei taliui fakafo’ituitui pe ‘ae taha kotoa ki hono ‘Eiki. Na’e tui ‘ae Fakamaau, koe tokolahi taha ‘oe kakai ne nau fakamole ma’ae langa ‘o Kolomotu’aa koe kakai Kolomotu’a pe ia, pea koe tokolahi tahaa ‘oku nau kei nofo pe kinautolu ‘i he siasi ‘o Kolomotu’a. Pehe ‘ehe Palesiteni ‘oe Tokaikoloo koe 34% na’e mapaki ‘o muimui ‘ia Sione Maile, kae pehe ‘e Mafi Taufa, koe mapaki koia ‘ihe 2013, koe mapaki ‘aki ia hono fa, ‘aia ne mapaki ai ‘ae 55% tupu. Koe taha foki ‘eni ‘ae tu’unga, ‘oku ‘iai ‘ae tui na’a ngaue’aki ‘ehe Mo’uifo’ouu kenau toe ‘eke’i fakalao ‘ae koloa koia ne ‘osi ma’u ‘ehe Tokaikoloo ‘ihe hopo mo Ha’ateiho. ‘Iha fepotalanoa’aki moe taha ‘ihe kau tangata mei he Feohi’anga Mo’uifo’ou ‘a Kolomotu’aa ka ‘oku ‘ikai kene loto ke ‘omai hono hingoa, na’a ne pehe ne nau ‘osi fakahoko ha talanoa mo ‘enau loeaa ke fakahoko hano toe ‘eke’i ke fakafoki mai ‘ae koloa ‘a Ha’ateiho, ka ‘oku ne pehe, ‘e toki mahino ‘eni hili ha’anau fakataha moe kau taki ‘oe siasii pea pehe foki kihe loea. ‘Oku mahino’i foki ‘ehe polokalama ni, ne ‘osi a’u ‘ae hopo’i ‘o Ha’ateihoo kihe Fakamaau’anga Tangi, pea moe kei ma’u pe ‘ehe Tokaikolo. ‘Oku si’isi’i ha tui ‘oku toe ‘iai ha matapa ke toe fai ai hano ‘eke. Kaneongo ia, ‘oku te’eki ai ke mahino kakato mai pe koe ha ‘ae sitepu ‘e hoko atu kiai ‘ae Mo’uifo’ou. Koe ngaahi me’a fakapa’anga ‘ae siasi: Na’e lahi foki ‘ae ngaahi fakamatala fepakipaki moe ta’emo’oni ne ‘ohake ‘ehe Fakamaau felave’i ‘eni moe ngaahi fakamatala fuakava ne ‘ikai mo’oni mo fepakipaki ne ‘oange ‘ehe Palesitenii ke tali ‘aki ‘ae ngaahi tukuaki’i ‘ae kau Faka’iloaa ‘o pehe na’a ne kau ‘ihe ngaahi sikemi fakapisinisi ‘o tupu ai e mole fakapa’anga lahi ‘ae Siasi. Na’e fakamatala fuakava foki ‘ae Palesitenii na’e ‘ikai ke ‘iai ha’ane kaunga pe felave’i fakapisinisi pea moe Mr. Hobbs. Na’e ‘ikai ha’ane kaunga pe felave’i moe kautaha pisinisi na’e ui koe Manatech Na’a ne toe fakapapau foki na’e ‘ikai ha’ane kaunga kihe kautaha malu’i na’e ui koe JIL pea ‘oku ‘ikai ke lesisita ha kautaha pehe ni ia ‘i Tonga: Ka ‘ihe ngaahi fakamo’oni pepa ne ma’u ‘ehe kau faka’iloaa na’e lava ke fakamo’oni’i ai ‘ae ngaahi me’a ko’eni: Koe kautaha Manatech – ‘Aee ne faka’ikai’i ‘ehe Palesitenii ‘oku ‘ikai ha’ane kaunga pe kakunga kiai, ne toe ma’u pe foki moe fakamo’oni pea koe Palesitenii koia ia ‘ae Regional Director ‘ae Manatech. Koe kautaha malu’ii JIL ne ma’u ‘a hono fakamo’oni na’e lesisita ia ‘i Tonga ‘ihe 2014, Pea koe Owner ‘oe JIL koe Maseia Holdings Co. Ltd. Koe vahevahe ‘oe shares: Koe 50% ma’ae Maseia Holdings ‘aia ‘oku nofo he malumalu ‘oe Siasi Tokaikoloo, pea koe peseti leva ‘e 50% ‘e tahaa ‘oku ma’u ia ‘e Dr. Liufau Saulala. Na’e toe faka’ikai’i foki ‘ehe Palesitenii na’e ‘ikai ke ‘iai ha’ane kaunga pe felave’i fakapisinisi mo Hobbs, ka ko’ene kaungame’a pe ‘ihe lotuu ke ma’u ‘ae fakamo’ui ‘o Hobbs. Pehe ‘ehe Fakamaau, koe palopalema ia ‘oku fehu’iaa, koe ‘ikai ke ‘iai ha fakamo’oni ke talamai pe koe fe feitu’u na’e ‘ave kiai ‘ae $250,000 ‘ae Siasi. Koe me’a pe ‘oku nau ma’uu koe tohi ‘ae Sekelitali ‘ae Palesiteni Melenaite Fifita kia Hobbs, ‘o ‘eke pe koe ha e me’a ‘oku hoko kihe’enau poloseki moe Merrill Lynch, pea fefe ke ‘omai ha $100,000 he ‘oku nau faingata’a’ia fakapa’anga…na’e ‘ikai ke toe ‘iai ha tali kiai ‘ae talatalaaki. Pehe ‘ehe Fakamaau, pe koe ha pe ha toe tali ‘ae Talatalaakii ka koe me’a ‘oku mahino mei he ngaahi fakamo’onii ne hoko ‘ae kaungame’a ‘ae Palesitenii mo Hobbs kihe mole lahi fakapa’anga ‘ae Siasii mo hono kau memipa. Faka’osi, te tau foki mai kihe Siasi ‘o Kolomotu’a: Ko ha kii puipuitu’a nounou ‘o felave’i moe ‘api ‘oku fai hono ‘eke’i. Na’e ‘iai foki ha tatau ‘oha ongo ki’i tohi ‘e ua na’e fa’u koe hisitolia ia ‘o hono “ma’u” moe “langa” ‘oe ‘apisiaisi ‘o Kolomotu’a. ‘Ihe 2002: Na’e lotu pe ‘ae kau memipa ‘o Kolomotu’aa ki Haveloto. Ne makatu’unga ai ‘enau fiema’u ke langa ha nau falelotu ‘o honau ki’i kainga lotuu ‘iha feitu’u pe ‘i Kolomotu’a. ‘Ihe Sepitema aipe ‘oe 2002 kihe Sanuali ‘oe 2003, ne ‘apalai ai ‘ae uitou ko Neomai Holani kihe Minisita ‘oe Kelekele, ke momoi ha konga ‘e 7 hono ‘api tukuhauu ‘aia ‘oku fe’unga ia moe ‘eka ‘e 1, rood ‘e 1 moe perces ‘e 10, ‘o fakataumu’a kihe ngaue ‘ae Siasi Tokaikolo ‘o Kolomotu’a. Na’e tali ‘eni ‘ehe kapineti ‘ihe Sanuali ‘oe 2003. ‘O fakatatau kihe fakamatala fuakava ‘ae Palesiteni ‘oe Siasi Tokaikoloo Dr. Saulala, na’a ne pehe ‘ihe 2002/2003 ne fakalea ange kiai ‘ae kau memipa ‘o Kolomotu’a, ‘oku nau fiema’u ke langa hanau falelotu, kenau mavahe kiai. Toe pehe ‘ehe Palesitenii na’e ‘uhinga ‘ae fakalea na’e fai ange kiai ‘ehe kainga ‘o Kolomotu’a koe’uhi, he na’a nau fiema’u ke fai ha kumi pa’anga ke tokoni kihe langaa pea na’a ne fiefia pe kene tali lelei ‘ae kole ‘ae kau memipa ‘o Kolomotu’a. ‘O fakatatau kihe hisitolia ‘o langa ‘oe siasi ‘o Kolomotu’aa ‘aee ne ha ‘ihe ki’I tohi D2 moe D3, pea ne ‘ohake kotoa pe ‘eni ‘ihe tohi faitu’utu’u ni ‘ae Fakamaau, na’e ‘iai ‘ae ngaahi feinga pa’anga na’e fakahoko ‘I San Francisco ‘o fakataumu’a kihe langa ‘oe falelotu ‘o Kolomotu’a. Toe pehe ‘ehe tohii, na’e folau atu ai ‘ae Faka’iloa ‘uluakii Pohiva Tu’i’onetoa moha tohi kole ‘aia na’e fakamo’oni hingoa kiai ‘ae Palesiteni, Liufau Saulala, koe tohii ke tokoni ‘a e kainga Tokaikolo ‘o San Francisco kihe feinga pa’anga ko’enii. Na’e tali lelei ‘ae kole ko’enii ‘ehe Faifekau Sea ‘o ‘Amerika, Faifekau Holomesi Mahe. Na’e ma’u mei ai ‘ae $25,000 ‘Amelika, pea na’e ngaue’aki ‘ae pa’anga ko’enii ki hono fakatau mai ‘ae konga kelekele ‘e 7 ma’ae Siasi ‘o Kolomotu’a. Na’e tokolahi foki ‘ae kau fakamo’oni mei he Tokaikoloo mei ‘Amelika pea mo Nu’usila ni foki, na’a nau pehe, na’e ‘uhinga pe ‘enau foakii koe fakakaukau ko’enau tokonii ‘e tokoni kihe ngaue moe langa ‘ae Siasi Tokaikolo. Kae pehe foki ‘ehe ni’ihi mei Mo’uifo’ouu ‘aia na’a nau kau he motu mai kihe Mo’uifo’ou, na’e fakahoko ‘ae ngaahi tanaki pa’anga ia ko’enii kuo ‘osi kamata ‘ae longolongoa’a felave’i moe ta’efiemalie ‘ae ni’ihi kihe founga ne ngaue’aki ‘ehe Palesitenii kihe tanaki ‘oe ngaahi pa’anga kimu’a. Na’e hoko atu ‘ae kau Faka’iloaa ‘o pehe koe lahi taha ‘oe pa’anga ia na’e tanaki ‘i ‘Amelika koe pa’anga na’e tanaki ‘ehe famili pe ‘o kainga Kolomotu’aa pea pehe kihe kainga ‘oe kakai ne nau kau he motu mai mei he Tokaikoloo kihe Feohi’anga Mo’uifo’ou. Na’e kamata ‘ae langa ‘o Kolomotu’aa ‘ihe 2007, na’e ‘uluaki ngaue’aki ‘ae naunau langa na’e fakatau atu mei Nu’usila, ‘aki ‘ae pa’anga na’e tanaki mei he ngaahi koniseti na’e fakahoko ‘i Nu’usila. Na’e ‘ikai fe’unga ‘ae naunau na’e ‘omai mei Nu’usila, ne tu’unga ai ‘ae toe fiema’u ha naunau ke faka’osi ‘aki ‘ae langaa, koia ai na’e fakahoko leva ‘e Pohiva Tu’i’onetoa ha kole no $130,000 mei he pangike Westpac, na’e tali ‘eni ‘ehe Pangikee in principle, ka nau kole kihe ‘Ulu’i ’ofisi ‘oe Tokaikoloo ‘iha tohi kihe Palesitenii Dr. Saulala, mo e tauhi pa’angaa late Faifekau Manatu Tu’iono pea mo Faifekau Sione Maile, ke nau malu’i pe kaulenitoa ‘ae no ‘a Kolomotu’a. ‘Ihe Ma’asi 2008, ne ma’u ai ha tali mei he Tokaikoloo ‘oku ‘ikai kenau loto ke nau malu’i ‘ae no. Koia ne hu mai leva ‘ae Pangike langa fakalakalaka ‘a Tongaa ‘oe tali ‘ae kole no ‘o ‘uluaki kamata ‘aki ‘ae $130,000 pea toe fakalahi kihe $202,600 kae malu’i ‘ehe kau memipa ‘e toko 4 ‘oe siasi pe ‘o Kolomotu’aa kau ai ‘a Pohiva Tu’I’onetoa mo Hepeti Takeifanga. Na’e fakamatala fuakava foki ai ‘a Faifekau Kava Fa’oliu, mo fakapapau, na’a ne kau he kau langa ‘oe falelotu ‘o a’u kihe’ene ‘osi. Pehe ‘e Kava, na’a ne ‘ilo pau, koe katoa ‘ae ngaahi fakamole kihe langa ‘oe ngaahi falee na’e fua pe ia ‘ehe kau memipa ‘o Kolomotu’a. ‘Ihe fakamatala ‘a Hepeti Takeifanga, na’a ne pehe ai, na’e ‘ikai ‘aupito ha tokoni fakapa’anga ‘ae Siasi pea mo e Tokaikolo kihe langa na’e fai. Na’e ‘ikai foki ha taimi tenau sio ai ‘oku ‘a’ahi ange ha taha ‘o vakai kinautolu ‘ihe langa na’e fai. Pea koe langaa koe fai pe ‘e kinautolu. Koe no ko’eni meihe Pangike Langa Fakalakalaka, ne ta pe ia ‘e kolomotu’a tautautefito kihe tokofa na’a nau malu’i ‘ae no. ‘Ihe 2013, koe ta’u ia ne ‘osi ai ‘ae no ko’enii hono ta fakafoki kihe pangike. ‘Ihe 2009, koe ta’u ia na’e huufi mo tapuaki’i ai ‘ae kelekele moe falelotu ‘o Kolomotu’a, pea na’e fakahoko ia ‘ehe Palesiteni ‘oe Tokaikoloo Dr. Liufau Saulala pea tokoni kiai ‘a Faifekau Sione Havili Maile. Ne mahino foki mei he tohi faitu’utu’uni ‘ae Fakamaau, na’e ‘iai ‘ae $5,000 na’e foaki ‘ehe Siasi Tokaikolo kihe Siasi ‘o Kolomotu’a koe me’a’ofa. Na’e ‘iai foki moe palomesi ‘ae Palesitenii tene ‘oange pea moe $10,000 ka na’e faka’ikai’i pe ia ne ‘ikai ‘ave ‘ae pa’anga koia. ‘Ihe 2013, ne hu ai kitu’a ‘a Sione Maile mei he Tokaikoloo moe tokolahi ‘o nau fokotu’u ‘ae Feohi’anga Mouifo’ou ‘Ia Kalaisi.  Makatu’unga ‘ihe ngaahi mo’oni’ime’a ko’eni ‘i ‘olungaa ne faitu’utu’uni ai ‘ae Fakamaauu ke foaki ‘ae Kelekele, falelotu mo hono naunau pea moe ongo ‘api nofo’anga ‘e ua ‘oku fai kiai ‘ae hopo ke ma’u ia ‘ehe Faka’iloa fika 4 ‘aia koe Feohi’anga Mo’uifo’ou ‘Ia Kalaisi, ‘aia ‘oku memipa kakato ai ‘ae Faka’iloa fika 1, 2 moe 3. ‘Oku mahino mai ‘ihe malanga ‘ae Palesitenii ‘i ‘Aokalani ‘ihe Sapate kuo hilii, ‘e toe fai pe ‘ae tangi ‘ae Siasi Tokaikoloo he ‘oku nau kei tui pe ko ‘enau koloa.  ‘Oku mahino’i foki ‘ehe polokalama ni, ‘e totongi ‘ehe Tokaikoloo ‘ae ngaahi fakamole ‘ae Mo’uifo’ouu kihe hopo na’e toki ‘osi. Koe loea ‘ae Tokaikoloo ko William Clive Edwards pea koe loea ‘ae Mo’uifo’ou ko Laki Niu. End.         Comments comments Share. Twitter Facebook Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr Email Watch TNEWS on TV LIKE US ON FACEBOOK Search Search for: CategoriesCategories Select Category Achievements Agricultural Show Agriculture Australia Boxing Breaking News Business Catholic CEDAW China Climate College Community Courts Cuisines Culture and Society Deaths Development Earthquakes Economy Education Emergencies Environment Events Fe’ohianga Mou’ifoou ‘Ia Kalaisi Featured Fiji Fisheries Foreign Affairs Fraud Free Weslyan Government Gridiron Health Hon. ‘Etuate Lavulavu Japan King King Tupou V1’s Coronation Kinga Tupou V1’s Coronation Konifelensi Latest News Law Letters Local Press Mamonga Mateni Tapueluelu – MP Tongatapu 4 Metotisi Music Natural Events Natural Resources New Zealand News Media Nobles NZ Immigration Opinion Outer Islands Pacific Games Pacific Games 2019 Pacific Games 2019 Pacific Islands Parliament Penitekosi People Police and Crime Politicians Politics Press Releases Prime Minister Public Notices Religion Reviews Royal Family Royality ROYALS & NOBILITY Rugby Rugby World Cup 2015 Science Skiing South Pacific Games 2019 Sponsored Sponsored Article Sponsors And Advertisers Sport TNEWS TNEWS FOCUS Tokaikolo Tonga Top News Trade Travel Video Views and Opinions Welfare WHAT CAUGHT ON TNEWS CANDID CAMERA Women World News Archives Archives Select Month September 2017 April 2017 March 2017 February 2017 January 2017 December 2016 November 2016 October 2016 September 2016 August 2016 July 2016 June 2016 May 2016 April 2016 March 2016 February 2016 January 2016 December 2015 November 2015 October 2015 September 2015 August 2015 July 2015 June 2015 May 2015 April 2015 March 2015 February 2015 January 2015 December 2014 Latest Galleries Dramatic Pictures Emerge As local’s Explore Tonga’s New Island New Circulating Coins For The Kingdom Of Tonga Tongan Thor makes his debut Kātoanga Fakamānatu e ta‘u 25 ‘o e Sia- si Metotisi Tonga ‘o Pukekohe, Aotearoa! About TNEWS is New Zealand's leading Tongan News Media owned and operated by Pasifika Broadcasting Copyright © 2015 Pasifika Broadcasting About Privacy Contact